O Le Pese So'ogofai VII
Is it like the owl’s sonar flight in the fearless dark though it doesn’t know it is flying? – from ‘Mauli - Albert Wendt’
I le Aso 15 o Mati 1899, na ou fa’alogoina ai le pa pa tetele o ni fana fanua. Sa ou galue i lo matou fanua ma ou aga’i mai loa i le fale. O le fa’asolosolo atu i le taeao na soso’o ai, na amata ona aga’i atu ai lo’u tina, o’u uso laiti e to’atolu, ma lo’u tuafafine i le toga togo aga’i i Apia, ona o le fefefe i le pa pa o fana fanua, aemaise ai foi o le fefefe i tagata Samoa ua vevesi solo. O se vaitaimi po’o le aoauli o lea lava aso, na ‘auina mai ai e lo’u uso o Henry se tusi i lo’u tama, matou te o ese vave ma le fale, ona o le a tu’iina e fana fanua mai va’a tetele. E maua mai le tusi, o ma lalafi ma lo’u tama i le ‘auvai o le vaitafe, nei ma lavevea i pulu o fana fanua. Sa faigata ia te a’u, ona sa tauanau gata lo’u tama ma te o, ae ui i lea, i lena lava taeao, na malie mai ai, ma ma o loa i le taulaga. O si o matou tua’oi Saina na malaga i le taulaga i lana ta’avale toso, na ave ai ma lo’u tama. Na ou ti’eti’e i la’u solofanua ma matou o.
O le Aso 15 o Mati 1899, na fa’atonuina ai ‘au tau uma a Mata’afa, e o ‘ese ma Mulinu’u. I lea lava aso, na ui mai ai Mata’afa ma le to’atele o ana ‘au i lo’u fale ma logo mai, matou te o ‘ese ona o le a tafana mai matou e ‘au a Amerika. I le ta o le sefulu i le taeao o lena lava aso, na amata ai loa le tu’i e fana fanua, seia o’o lava i le ‘afa o le fa i le afiafi. O isi pulu na fa’aleagaina ai le fa’apaologa o lo’u fale, ae o o’u nofonofo ai. O isi foi pulu na fa’aleagaina ai le umukuka. E leai so’u iloa o le a tu’iina lo matou fale e fana fanua, pe ana le ta’u maia e ‘au a Mata’afa.
I le aso na soso’o ai (ua uma le tu’iina o le fale e fana fanua) na ou alu ai e va’ai le fitafita o lo’o va’aia ‘au a Amerika, o Lansdale lona igoa, ma ta’u iai o o’u matua, uso ma tuafafine, o lo’o i le matou fale i le mea tonu o lo’o tu’iina e fitafita, ma na ia aumaia le fa’atagaga ou te alu ai e aumai i latou i le taulaga. O le taeao lava lena na o mai ai lo’u tina ma lo’u tuafafine laitiiti i le taulaga, e leai se la mea na aumaia, na o o la lavalava lava na ofu mai. Na ou auina loa lo’u uso o Olaf e alu e aumai lo’u tama ma lo’u uso o Peter i le taulaga. O le fa’atagaga mai ia Lansdale, e mana’omia i latou e o ‘ese vave mai. Na omai foi lo’u uso ma lo’u tama e leai se mea na la aumaia na o lavalava na ‘o’ofu mai ai, e ti’eti’e mai lo’u uso i le solofanua, ae o lo’u tama i luga o le ta’avale toso ma le tamaloa Saina. E tatau ona vave o ese mai ma le matou fale, ma ia iai i le taulaga i le 12 i le aoauli, e leai se taimi e tapena mai ai ni mea e manana’o ai.
Doug Poole is a poet, as well as the creator, editor and publisher of online poetry journal blackmail press. His poetry has been widely published in online and print journals and in anthologies, including Landfall, Hawaiian Review and Trout. Of his work he says, ‘The enduring theme of my poetry and ongoing manuscript of Pouliuli [his collection of Samoan poems], is the expression of being Samoan and Afakasi. It is central to me as a poet and writer.’